Sveučilište Jurja Dobrile u Puli [629264]

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije

ANAMARIA SMILJANI Ć

TRAKO ŠĆAN

Završni rad

Pula, 2018.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije

ANAMARIA SMILJANI Ć

TRAKO ŠĆAN

Završni rad

JMBAG : 0303060669, izvanredna student: [anonimizat] : preddiplomski studij kulture i turizma
Predmet: Kulturna povijest Hrvatske
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Znanstveno polje: povijest
Znanstvena grana: nacionalna povijest
Mentor: prof. dr. sc. Slaven Bertoša

Pula, 2018.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, dolje potpisana Anamaria Smiljanić, kandidatkinja za prvostupnicu kulture i
turizma, izjavljujem da je ovaj Završni rad rezu ltat isključivo mojega vlastitog rada, da
se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to
pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada
nije napisan na nedozvoljen način, od nosno da je prepisan iz nekog necitiranog rada
te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio
rada nije iskorišten za neki drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj
ili radnoj ustanovi.

U Puli 11 . lipnja 2018.

Student: [anonimizat]
______________________

IZJAVA
o korištenju autorskog djela

Ja, Anamaria Smiljanić, dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, kao
nositelju prava iskorištavanja, da moj završni rad pod nazivom Trakošćan koristi na
način da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj
internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te kopira u
javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice (stavljanje
na raspolaganje javnosti), sve u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i drugim
srodnim pravima i d obrom akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga,
slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama.
Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu.

U Puli 11. lipnja 2018.

Potpis
___________________

SADRŽAJ

1. UVOD ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………………………….. ……. 1
2. GEOGRAFSKI POLOŽAJ TRAKOŠĆANA ………………………….. ………………………….. ……….. 2
2.1. Park-šuma Trakošćan ………………………….. ………………………….. ………………………….. ….. 2
2.2. Trakošćansko jezero ………………………….. ………………………….. ………………………….. ……. 3
3. POVIJEST DVORCA ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………….. 5
3.1. Građevinski razvoj dvorca ………………………….. ………………………….. ………………………….. .. 7
3.2. Interijer dvorca ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………………. 10
3.3. Draškovići ………………………….. ………………………….. ………………………….. ……………………… 18
4. LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI O TRAKOŠĆANU ………………………….. ………………………… 20
4.1. Kapelica sv.Križa ………………………….. ………………………….. ………………………….. …………… 21
4.2. Poučna staza „Put vila“ ………………………….. ………………………….. ………………………….. ….. 21
5. ZAKLJUČAK ………………………….. ………………………….. ………………………….. …………………….. 23
LITERATURA / IZVORI I LITERATURA ………………………….. ………………………….. ………………… 24
POPIS PRILOGA ………………………….. ………………………….. ………………………….. …………………….. 26
SAŽETAK ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………………………….. …… 27
ABSTRACT ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………………………….. … 28

1
1. UVOD

Tema ovog završnog rada je dvorac Trakošćan. Trakošćan je zasigurno jedan
od najposjećenijih dvoraca u Hrvatskom zagorju te je kulturno -povijesni spomenik
najviše kategorije. Trakošćan je poznat po svojoj burnoj i bogatoj povijesti,
propadanju te čestom mi jenjanju vlasnika. Njegovi najpoznatiji vlasnici koji su
zaslužni za današnji izgled dvorca su obitelj Drašković. Upravo radi njih, dvorac
postaje spomenik koji je vrlo vrijedno kulturno dobro. Cilj ovog rada je prikazati
povijest Trakošćana, interijer koj i se nalazi u muzeju Trakošćana te njegovu važnost
u vrijeme prodora Osmanlija u sjeverozapadne krajeve pa sve do danas.
Provedeno istraživanje Trakošćana napravljeno je na temelju pisane literature
te internetskih izvora. Literatura koja mi je najviše po mogla u izradi ovoga rada je
monografija Trakošćan burg -muzej . Nadalje, pomogli su mi Stari gradovi, dvorci i
crkve sjeverozapadne Hrvatske autora Tomislava Đurića i Dragutina Feletara,
Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja Krešimira Regana te Dvorci
i perivoji Hrvatskog zagorja Mladena Obada Šćitarocija. Ova tema je dobro istražena
u stručnoj literaturi te postoji podosta djela o povijesti Trakošćana.
Prvo poglavlje prikazuje geografski položaj Trakošćana te je podijeljeno u dva
potpoglavl ja koja se bave park -šumom Trakošćan i Trakošćanskim jezerom. Drugo
poglavlje bavi se poviješću dvorca Trakošćana te je podijeljeno u tri potpoglavlja. U
njima je ukratko opisan građevinski razvoj dvorca kroz povijest, interijer dvorca te
važne činjenice o obitelji Drašković. Treće poglavlje se bavi legendama i
zanimljivošću o Trakošćanu te je to poglavlje podijeljeno u dva potpoglavlja koja se
bave kapelicom sv. Križa i poučnom stazom Put vila.

2
2. GEOGRAFSKI POLOŽAJ TRAKOŠĆANA

Trakošćan je dio općine B ednje u sastavu Varaždinske županije. Nalazi se na
krajnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog zagorja. Okružuju ga gore
Ivančica (1061 m), Strahinjčica (847 m), Maceljsko gorje (715 m) te Ravna gora (686
m). Možemo reći da se Trakošćan nalazi na v ažnim hrvatskim cestovnim putovima
koji povezuju Varaždinsku županiju, Krapinsko -zagorsku županiju, Zagrebačku
županiju te on graniči s Republikom Slovenijom. Udaljen je 23 kilometara
sjeveroistočno od Krapine i 40 kilometara jugozapadno od Varaždina. Tra košćan se
nalazi na nadmorskoj visini od 250 metra.1
Sam dvorac Trakošćan smješten je na vrhu hridine, okružen brojnim prirodnim
ljepotama i šumama pitomog zagorskog krajolika. Upravo ove karakteristike i
činjenice ga čine pomalo izoliranim u ovome brdskom kraju. Geografski položaj
dvorca je izrazito važan danas jer se Trakošćan nalazi na važnim cestovnim
pravcima, no nedostupnost brdovitog kraja pružala je kroz povijest obranu od
napadača. Trakošćan kao kulturno -povijesni kompleks čine tri povezane cjeline koje
su dvorac, perivoj pokraj dvorca, jezero i park -šuma Trakošćan. „Trakošćanski park
prirode ima površinu od 1648 hektara, a uža zaštitna zona zauzima 373 hektara,
zajedno s dvorcem, obližnjom baroknom kapelicom (1754.) sv. Križa i jezerom te
pejzažnim perivojem, a u toj se zoni nalazi posebno tretirana površina od 47
hektara.“2

2.1. Park-šuma Trakošćan

Park-šuma se nalazi u neposrednoj blizini dvorca i oblikovana je kao pejzažni
park. Krajolik oko dvorca (86 ha) proglašen je 1955. park -šumom (bukva, jela, hrast
kitnjak).3 Park šuma je uređena u obliku velikog perivoja. U parku i perivoju se
nalaze brojne domaće vrste drveća kao što su hrast kitnjak i običan grab, no u njemu

1 Đurić, T., Trakošćan – biser Hrvatskog zagorja, Meridijani – Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju
i putovanja , br. 79, studeni, 2003., str. 56. -61.
2 Isto, str. 60.
3 „Trakošćan“, u: Hrvatska enciklopedija , Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr ,
9. ožujka 2018.

3
rastu i uvezene vrste kao što su čempresi, crvena bukva, platane, borovac te
glicin ija. Nabrojene egzotične vrste ujesen daju šarenilo, dinamiku i ljepotu parku.
Isto tako, uvođenjem novih biljnih vrsta, što domaćih ili egzotičnih, obogatio se sam
trakošćanski park i trakošćanski kraj, što ga čini još zanimljivijim kulturnim
spomenikom s jeverozapadne Hrvatske.

2.2. Trakošćansko jezero

Trakošćansko jezero nalazi se u dolini ispod dvorca Trakošćana i u sklopu je
Parka prirode Trakošćan (slika 1.). Ono je nastalo umjetnim putem, prema inicijativi
obitelji Drašković, u razdoblju od 1853. do 1860 ., izgradnjom brane na potoku
Čemernici. Zaslužni za stvaranje ovoga jezera su Draškovići koji nisu samo inicijatori
izgradnje ove brane, već cjelokupne obnove dvorca i njegove okolice. Od nastanka
jezera ono je imalo dvije funkcije, gospodarsku i estetsku . Služio je kao ribnjak na
kojem su se odvijale sportsko -ribolovne aktivnosti te kao dekorativno obilježje u
parku sa svojom estetskom funkcijom. Jezero je tako poprimilo romantičarski izgled
koji je očuvan i uočava se danas u tom romantičarskom duhu, koje odražava doba
vlastele koje je značajno za hrvatsku povijest.
Površina jezera je oko 17 ha, dugo je oko 1,5 kilometara i najveća mu je
dubina 4 metra. Zimi se površina jezera zaledi, dok ljeti dosegne temperaturu oko
22°C. Trakošćansko jezero je vrlo vrij edna prirodna kategorija uz koju se nalaze
brojne uređene pješačke staze uz duž Parka prirode Trakošćan. Ovo jezero je
zasigurno jedna od komponenti koje čine Trakošćan prepoznatljivim i kuriozitetnim
dvorcem koji privlači veliki broj posjetitelja, izletni ka i ljubitelja prirode. U njemu
izletnici i posjetitelji dvorca doživljavaju lijep ugođaj te prolaze jedinstvenim
šetalištem. Od vodenih zajednica najzastupljenija je zajednica lopoča na
Trakošćanskom jezeru. Voda se u jezero slijeva iz velikog broja poto ka koji izviru na
Maceljskoj gori i drugim brežuljcima. Važno je spomenuti da iz njega istječe rijeka
Bednja koja utječe u Dravu kod dvorca Veliki Bukovac pokraj Ludbrega te tako
simbolično povezuje dva spomenička zdanja koja su u prošlosti bili vlasništvo
znamenite obitelji Drašković. Osim same estetske funkcije i obogaćenja samoga
perivoja i okolice dvorca, postoje ekološki problemi koje ovo jezero doživljava ili ga

4
čekaju u skoroj budućnosti. Vode koje se slijevaju u jezero donose i opasnost te se u
kišnim razdobljima stvaraju naslage mulja, što dovodi do srašćivanja jezera. Potom,
tu je i problem ispiranja organskih tvari s obližnjih obradivih poljoprivrednih površina
koje se slivaju u jezero i u konačnici dolazi do sve većeg zarašćivanja jezera.

Slika 1. Trakošćansko jezero
(Izvor: autorica)

5
3. POVIJEST DVORCA

Trakošćansko vlastelinstvo prvi put se spominje sredinom 14. stoljeća i ono je
prema sačuvanom popisu poreza bilo jedno od najvećih posjeda u Hrvatskoj. Dvorac
Trakošćan izgrađen je i nastao u 13. stoljeću kao mala srednjovjekovna utvrda,
odnosno burg u svrhu obrane sjeverozapadne Hrvatske i nadzora puta od Ptuja
(Slovenija) do Bednjanske doline. „U srednjem i novom vijeku bio je utvrđeno
sjedište istoimenoga plemićkog posjeda najprije u sklopu veleposjeda zagorskih
knezova, potom Zagorske grofovije te naposljetku od XVI. st. samostalnog
vlastelinstva zajedno s utvrdom Kamenica, a nešto kasnije s utvrđenim dvorcem
Klenovnikom, zbog čega se u dokumentima ono nazivalo trakošćansko -kamenič kim i
trakošćansko -klenovničkim vlastelinstvom.“4
Postoje brojne legende o Trakošćanu koje govore kako je on svoje ime dobio
po tračkoj utvrdi za koju se smatra da je postojala za vrijeme antike. Druga poznata
legenda i narodna predaja govori da je Trakošć an dobio ime po vitezovima
Drachenstein koji su djelovali tim krajevima u ranom srednjem vijeku, po čemu se i
prepoznaje naziv Trakošćan. „Njegov naziv u semiotičkom obliku – Trako -stjan znači
Zmajeva stijena, izveden je iz morfema: Trako (što se može pove zati s Tračanima),
odnosno drako (što se povezuje s riječju Drache, zmaj te stayn (kamen).“5
Trakošćan se prvi puta spominje u dokumentima koji datiraju iz 14. stoljeća,
gdje je pronađeno ime Trakošćana u popisu župa kao ECCLESIA DE
TRACUSTIAN. Najstariji dio dvorca je prema pretpostavci središnji dio s dvorištem i
tornjem. Prvi gospodari i vlasnici nisu poznati i nema nikakvog pisanog dokaza o
njima i njihovom podrijetlu, iako se u pojedinim znanstvenim djelima spominju obitelj
Bubek ili Bebek. „Vjeruje se da su prvi posjednici tada jedinstvenog Trakošćansko –
kameničkog vlastelinstva bili pripadnici obitelji Bubek ili Bebek.“6 Godine 1399.
spominje se kao srednjovjekovni grad, kada kralj Žigmund daruje Trakošćan s
drugim zagorskim gradovima grofu Hermanu Cel jskom. Grofovi Celjski tada vladaju
Zagorskom grofovijom koja se ubrzo raspada na samostalna vlastelinstva i posjede.

4 Regan, Krešimir, Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja , Kajkaviana, Donja
Stubica, 2017., str. 316.
5 Krznar, Siniša – Mravlinčić, Ivan, Trakošćan burg -muzej , Dvor Trakošćan, Trakošćan, 2007, str. 16.
6 Na istome mjestu.

6
„Istraživanjem arhitekture jednoga dijela Trakošćana dolazi se upravo do zaključka
da su ga izgradili zagorski knezovi ili Gisingovci.“7 Raspadom Zagorske grofovije
dvorac Trakošćan kroz daljnju povijest često mijenja svoje veleposjednike.
Najistaknutiji i poznati vlasnici Trakošćana nakon Gisingovaca su vojskovođa Jan
Vitovac, Ivaniš Korvin te Ivan Gyulay.
Kralj Maksimilijan II. Habsburgova c je nadalje upravljao Trakošćanom te ga je
dao kao nagradu za odanost Hrvatsko -Ugarskom Kraljevstvu Bartolovim sinovima
Jurju II. i Gašparu. Dvorac Trakošćan i samo imanje napokon je dodijeljeno
Gašparu, bratu Jurjevom te Gašparovom sinu Ivanu II. 1567. n a uživanje. Od 1584.
obitelj Drašković u potpunosti stječe vlasništvo nad Trakošćanom. Od tada obitelj
Drašković njime vlada, posjeduje ga i uživa skoro 400 godina, sa šestogodišnjim
prekidom sredinom 17. stoljeća kada je vlasnik Trakošćana bio Nikola Zrin ski (jedan
od članova poznate vlastelinske obitelji u Hrvatskoj). Draškovići su bili jedna od
najznačajnijih vlastelina i velikaških obitelji na hrvatskom području u ono doba te su
poznati velikaši, čiji korijeni potječu iz Like. „Obitelj Drašković potječe iz Buške župe
(Bužani) u Lici, gdje su kao članovi sitnoga hrvatskoga narodnog plemstva u 15. st.
bili vlasnici posjeda oko mjesta Žažična (sada Pazarište) u blizini Gospića.“8
Trakošćan je znatno proširen 1592. kada su podignute topničke kule s
krovištem . Tijekom druge polovice 18. stoljeća dvorac je napušten i počinje vidno
propadati. Grof Juraj VI. Drašković sa suprugom Sofijom obnovio je ruševnu
srednjovjekovnu utvrdu i pretvorio je u dvorac u duhu romantizma, koji je izveden u
neogotičkome stilu. Neog otička restauracija građevine obavljena je prema njihovoj
naredbi te danas pripada najvišoj spomeničkoj kategoriji, odnosno nultoj
spomeničkoj baštini. Osim unutrašnjosti dvorca, on i okoliš svoga posjeda uređuje u
stilu park -šume, s rijetkim drvećem, jeze rom nastalim umjetnim putem te ostalim
vrtnim i biljnim ljepotama i sklupturama. Tako nastaje golemi perivoj usred park –
šume i napravljeni su brojni prilazni putovi, što dokazuje slika 2. iz 1858. „Plan je
izrađen tušem na tvrdom crtaćem papiru velikom 51x 73 cm i obojen akvarelom.“9
Važno je napomenuti kako je perivoj doista podignut prema ovome planu, što
dokazuje katastarska karta iz iste te godine. U to vrijeme Juraj VI. prodaje dvorac

7 Švab, Mladen, Gisingovci , u: Hrvatski biografski leksikon , 4, Zagreb, 1998., str. 687. -688.
8 Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja , Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 271.
9 Isto, str. 269.

7
Klenovnik, palaču u Varaždinu i imanje Čalinec kako bi osigurao novac upravo za
ovaj pothvat u kojemu Trakošćan doživljava svoj procvat, estetsku i kulturno –
spomeničku vrijednost. Obitelj Drašković i njegov posljednji vlasnik Ivan X. Drašković
1944. napuštaju Trakošćan i sele se u Austriju.
Za vrijeme nacionalizacije 1953. osnovan je muzej koji i danas uspješno
djeluje i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Trakošćan je danas jedan od
najpoznatijih dvoraca u Republici Hrvatskoj.

Slika 2. Plan trakošćanskog perivoja, 1858.
(Izvor: Ivan Mravlinčić, Informativna točka i pouč na staza u park -šumi Trakošćan )

3.1. Građevinski razvoj dvorca

U dijelovima dvorca prisutni su razni tipovi gradnje. Njegova uloga bila je
obrambena i radi toga nisu težili estetskom izgledu dvorca nego njegovoj
funkcionalnosti i efikasnosti. Tu obramben u funkciju i izgled uočavamo upravo radi
vrlo debelih zidova koji služe kao sami potporanj koji drži dvorac, s obzirom na vrlo
visoku hridinu na kojoj se nalazi. No isto tako debeli zidovi, visoka hridina na
strateški nedostupnom području (između glomaznih i nedostupnih brda i gorja) te

8
veliko glomazno kamenje kao potporanj, u ono vrijeme služi kao izrazita obrana od
Turaka. Izrazito je začuđujuće vrlo veliko kamenje koje je donošeno vjerojatno dugi
niz godina na samu hridinu, o čemu ne postoji niti jedan p isani dokument, kako bi se
otkrila tehnika izgradnje prvotne utvrde, odnosno dvorca. Središte dvorca čini
romanička utvrda koja sadrži stambenu zgradu, malo dvorište i visoke kule. Dobro
odabran položaj, visoke kule, činili su dvorac sigurnim i dobro utvrđ enim. Razvoj
vatrenog oružja i sve jači osmanlijski napadi razlog su što se dvorac dograđuje i sve
više i više obrambeno jača.
Druga dinastija Draškovića, Ivan II. i Petar, dograđuju trakošćanski dvorac
izgrađujući zapadnu kulu, čiji nam je dokaz grb i n atpis. Pretpostavlja se da su
topovi, mužari i teške puške kukače ili puške fitiljače nabavljeni za naoružavanje
upravo te kule, što nam dokazuju puškarnice (slika 3.) koje se nalaze duž cijele kule.
Na ulazu u dvorac postavljen je mehanizam za otvaranje m osta na samome ulazu.

Slika 3. Puškarnice i mehanizam za otvaranje mosta
(Izvor: autorica)

Na slici Velike genealogije iz 1668. dvorac ima dva kata i već ima osnovni
oblik. U sljedećem razdoblju tvrđava dobiva pojas obrambenih objekata, a isto tako
postaje i dom velikog broja stanovnika, a o tome nam govori Mala genealogija iz
1755. U 18. stolje ću grade se gospodarske zgrade u podnožju dvorca i kameni most

9
preko Bednje. Trakošćan bi vjerojatno propao i pretvorio se u ruševinu da ga nije
obnovio Juraj VI. Drašković i njegova supruga Sofija.
U 19. stoljeću dvorac dobiva današnji oblik. Od 1840. d o 1862. dvorac je
obnovljen u neogotičkom stilu. „Obnova Trakošćana jedna je od prvih restauratorskih
zahvata u Hrvatskoj.“10 Naime, novcem od prodaje dvorca Klenovnik i drugih imanja
u vlasništvu obitelji Drašković, podiže se i obnavlja tada napušten dvora c. Time ne
mijenja samo vanjski izgled nego i svoju obrambenu funkciju. Obnovom nastaje
veliki perivoj i podizanje pejzažnog parka po uzoru na poznate i prepoznatljive
engleske parkove. Izgradnjom brane, dolina se pretvara u veliko jezero, a to se
pretvara u pravu romantičarsku idilu. „Obnova u duhu romantike naglasila je
fortifikacijski karakter dvorca, prilagodivši se kvadratičnoj branič -kuli, cilindričnim
kulama 16. stoljeća te stambenom i gospodarskom traktu 17. i 18. st.“11 Obnova je
izvedena tako da su u neogotičkom stilu obnovljeni i vrtlareva kuća i kapelica u
perivoju.
Nakon obnove dvorca, u njemu živi još nekoliko generacija obitelji koje ga
dograđuju i obnavljaju. Glavna osoba koja je zaslužena za posljednju obnovu je bio
Ivan IX. Drašković koji j e obnovio dvorac u neorenesansnom stilu. U tom vremenu se
uređuje unutrašnji dio visokog prizemlja (lovačka i viteška dvorana, predsoblje i
dvorana portreta) te nastaje sjeverna kula, zatim se dograđuje visoka kapa od šindre
na vrhu tornja koja je uklonjen a 1961. Nakon toga se gradi jugozapadna terasa sa
svodovima te su se zatim dogradile sanitarne prostorije i komunikacije.
Nakon Drugog svjetskog rata Trakošćan ostaje zapušten, interijer je
devastiran i oštećen te počinju zaštitni radovi arhitekture i preu ređenje interijera. Dio
vrijednih predmeta iz Trakošćana bio je premješten u jedan zagrebački muzej prije
Drugog svjetskog rata te su ti predmeti tako sačuvani. Ostali predmeti koji nisu
premješteni su oštećeni i ukradeni. Nakon napuštanja od strane obitel ji Drašković
dvorac nije imao pravu namjenu do osnutka muzeja 1953. Danas se Trakošćan
nalazi pod ingerencijom Ministarstva kulture te je 1974. proglašen parkom prirode u
Hrvatskoj. Najveća zasluga za kompletnu obnovu Trakošćana pripada Zdenki Munk i
Vilim u Leskošeku. „Današnji Trakošćan sadrži arhitektonske elemente gotičke

10 Isto, str. 262.
11 Obad Šćitaroci, M., nav. dj., str. 262.

10
arhitekture 14. st., renesansne i barokne dijelove od 16. do 18. st. te neogotičke
elemente iz sredine 19. st.“12 Važno je napomenuti da se posljednjih nekoliko godina
dvorac obnavlja i uređuje.

3.2. Interijer dvorca

Dvorac Trakošćan danas ima izgled kao i u prošlosti i odražava njegovu
prvobitnu funkciju te djeluje kao muzej koji je iz godine u godinu sve više posjećen
radi bogatstva koje čuva i prikazuje posjetiteljima. „Muzej posjeduje vrijednu
muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sastavljenu od vrijednih
zbirki slika, namještaja, oružja i drugih predmeta, koji su stalno izloženi u originalnim
prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i
obitelji Drašković.“ 13 Dvorac je obnovljen u neogotičkom stilu, no on je i primjer
inkarnacije romantike. „To je doba romantizma u umjetnosti pod čijim utjecajem
nastaje niz obnovljenih ili novi h dvoraca kao reminiscencija na nekadašnje
srednjovjekovne gradove.“14
Unutar dvorca pronađeni su predmeti koji datiraju od 15. stoljeća do 19. stoljeća.
Unutar samoga dvorca nalaze se brojne stambene prostorije kao što su sobe s
raskošnim interijerima s or iginalnim namještajem, knjižnica te tehnološke prostorije
kao što je kuhinja ili ostava. Dvorac se dijeli na četiri razine: nisko prizemlje, visoko
prizemlje, prvi i drugi kat. Prostorije koje su od reprezentativnog značaja ili društvene
prostorije nalaze se u prizemlju. „Stanovanju vlasnika namijenjen je prvi kat s
blagovaonicom, sobama za spavanje i salonima, a drugi kat služi uglavnom za
smještaj povremenih gostiju.“15
U niskom prizemlju nalaze se kuhinja i tamnica. Kuhinja se nalazi u izdvojenom
dijelu d vorca, kako ne bi došlo do širenja požara u obližnje prostorije ukoliko do
njega dođe, što je karakteristika srednjovjekovnih kuhinja unutar dvoraca iz tih
vremena. Do čestih požara dolazilo je zbog pripreme koja se obavljala na otvorenom

12 Na i. mj.
13 Trakošćan, http://www.tr akoscan.hr/povijest.html# , 9. ožujka 2018.
14 Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja , Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 262.
15 Isto, str. 264.

11
ognjištu. U sredi štu kuhinje nalazi se bijela kalijeva peć, što je značajka baroknog
razdoblja, no peći ostaju i dalje na sredini prostorije radi očuvanja tradicije. Dimnjak
se nalazi ispod poda kuhinje koji se kanalom spaja s dimnjakom u zidu. Krušna peć
nalazi se u kutu kuhinje, gdje se moglo, osim kruha, pripremati i druga jela. Prostorija
do kuhinje bila je u svrhu smočnice, odnosno to je skladište ili ostava prehrambenih
proizvoda. Tamnica se nalazi u niskom prizemlju i unutar nje se nalazila klada na
koju se zatvorena osoba zatočila i izvršavalo se na njoj mučenje u svrhu priznanja
zločina ili izvršenja kazne.
U visokom prizemlju nalazi se lovačka dvorana, predvorje, knjižnica, viteška
dvorana, obiteljska dvorana i malo dvorište. Lovačka dvorana smještena je u istočn oj
kuli dvorca te predstavlja lovačku tradiciju Draškovića kojom se muški dio obitelji
bavio u slobodno vrijeme, što ne čudi zbog bogatog životinjskog svijeta i divljači u
okolici. To je također bila i blagovaonica. Interijer je bogato uređen lovačkim
trofejima brojnih ulovljenih i prepariranih životinja. Namještaj je izrađen od orahovine,
a tapeciran je tkaninom zelene boje. Jako je važno naglasiti bijelu peć ukrašenu
reljefom lovačkih motiva (slika 4.) Peć je ukrašena motivima kao što su lovački pas,
lav, medvjed, lisica, ovca na vrhu peći, torba, puška i truba.

Slika 4. Kalijeva peć sa lovačkim motivima
(Izvor: autorica)

12
U predvorju je izložena Velika genealogija na kojoj je prikazano razgranato
stablo koje raste iz Ivana Draškovića koji je ujedno i pr edak te velike obitelji. „Ta
impresivna slika velikih dimenzija nastala je 1668., na temelju podataka koje u svom
djelu o povijesti obitelji Drašković donosi Franjo Ladanyi, upravitelj hrvatskih posjeda
i dobara obitelji, od 1650. do 1680.„16 Pored stabla j e prikazan pejzaž Trakošćana.
Ta slika je najstariji prikaz grada koji prikazuje njegov stvaran izgled u prošlosti. „Na
toj slici Trakošćan je dotada najkompletnije obrambeno izgrađen, okružen kulama,
obrambenim zidovima i hodnicima, a u sredini se diže vi soka zgrada s tornjem na
kojem je sat i krović u obliku lanterne.“17 Knjižnica je prvotno osmišljena kao radna
soba te je bila opremljena neorenesansnim namještajem. U knjižnici se nalazi oko
1700 knjiga, enciklopedija i beletristička izdanja iz 18. i 19. s toljeća (slika 5.).

Slika 5. Velika knjižnica
(Izvor: autorica)
Knjige su pisane na francuskom i njemačkom jeziku te se na maloj polici
nalazi arheološka zbirka nasljeđa obitelji Drašković, koja se sastoji od poliranih
sjekira iz neolitika i eneolitika te glinenih posuda iz brončanog razdoblja. U knjižnici
se nalazi slika koja prikazuje odlazak u lov. Zapadna kula dom je viteške svečane

16 Krznar, Siniša – Mravlinčić, Ivan, Trakošćan burg -muzej , Dvor Trakošćan, Trakošćan 2007., str. 87.
17 Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja , Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 262.

13
dvorane koja nas pokušava vratiti u srednji vijek i pokazati nam viteške vrline. Ona
simbolizira obrambenu funkciju Tra košćana kroz daleku povijest iz doba borbe protiv
Turaka i veličinu te sam značaj obitelji Drašković. Može se reći da je ova dvorana
gotizirano svođena prostorija koja je najreprezentativniji dio Trakošćana. Danas je
ona simbol vojničke prošlosti članova o bitelji Drašković te simbol samoga dvorca.
Prostor je uređen oružjem iz 15. do 17. stoljeća, portretima vojskovođa i dekorom od
drva (kamin s grbovima obitelji Drašković i Latour). U ovoj prostoriji se nalazi velik
broj oružja. Razlog ovako velikog broja oružja bio je upravo sve veći nasrtaj Turaka
na ovo područje. „Ističu se bedemske puške -topovi s klinom kojim su se oslanjale na
grudobran, elegantne i umjetnički obrađene lovačke puške 'kolašice', primjerci
mletačkog gardijskog oružja, 'schiavone' (mačevi košarastog rukobrana)“ te dijelovi i
cjeloviti oklopi.“18 Glavno mjesto zauzimaju dva viteška oklopa. U obiteljskoj dvorani
su izloženi portreti članova obitelji Drašković te se ovdje također nalazi i Mala
genealogija obitelji Drašković. Mala genealogija b ila je poklon ugarskog velikana
Adama Ransonyja. Ta slika je prikaz obiteljskog stabla i izgleda Trakošćana
sredinom 18. stoljeća. U sredini dvorca nalazi se četverokutno dvorište sa cisternom.
Donji kamen cisterne pripada 17. stoljeću, a gornji je od lije vanog željeza iz 19.
stoljeća. Ostaci dvorišta koji su danas vidljivi potječu iz vremena baroka. Istočnim i
južnim zidom protežu se balkoni, ložišta te trofeji jelenovih rogova. Na zidu dvorišta
nalazi se sat s dvostrukim brojčanikom koji je rad poznatog u rara J. Bechela iz
Varaždina.
Na prvom katu se nalazi blagovaonica, mali salon, povijest Trakošćana,
fotografija i Draškovići, spavaonica, predsoblje spavaonice, mala knjižnica, soba za
molitvu, glazbeni salon i Julijanina soba. Namještaj u blagovaonici iz rađen je po
narudžbi vlasnika te je ujedno i unikatni rad koji odiše autohtonošću. Dokaz da je
namještaj naručen od strane obitelji Drašković jest upravo grb obitelji koji se nalazi
na većini namještaja. Od namještaja možemo pronaći veliki ugrađeni ormar, kutne
vitrine, stolce presvučene kožom i stolić koji je služio kao umivaonik. Postojalo je i
dizalo kojim se unosila hrana u blagovaonicu. Većina posuđa unutar dvorca uništena
je u Drugom svjetskom ratu te je, nažalost, sačuvano samo porculansko posuđe iz
18. i 19. stoljeća. Zanimljivo je da se na ulazu u mali salon nalazi grb plemićke

18 Balog, Zdenko – Žulj, Nikola, Hrvatsko zagorje -umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda d.o.o.,
Križevci, 2017., str. 108.

14
obitelji Erdödy (slika 6.), koja je bila značajna za taj dio Hrvatske. Danas se taj grb
nalazi na zastavi Varaždinske županije.

Slika 6. Grb obitelji Erdödy
(Izvor: autorica)
U južnom dijelu nalazi se mali salon u kojem su se vlastelini opuštali uz
zabavne igre. Po uzoru na francuske goblene, odnosno ručne radove, nastale su
zidne dekoracije koje prikazuju ladanjski život 18. stoljeća. To je bila jedina prostorija
gdje se smjelo pušiti unutar dvorca. Orijentalni mangal i kockarski stolić upotpunjuju
ambijent malog salona. U dvorcu postoje i dvije prostorije u kojima se nalazi povijest
obitelji Drašković i dvorca Trakošćana. U njima su smješteni povijesni dokumenti,
kratak opis povijesti vladavine i najznačajnijih članova obitelji Drašković. Ovdje su
također smještene četiri povijesne zastave grofova Draškovića. „Najstarija je zastava
austrijske carske vojske iz druge polovice 16. st., smještena pored prozora.
Četvrtast og je oblika, izrađena od dvostrukog tamnocrvenog brokata, bogato
ukrašena heraldičkim, simboličkim i vegetabilnim motivima te obrubljena resama.“19
Na prednjoj strani se nalazi prikaz dvojice viteza iznad kojih je natpis „Bogu božje,
caru carevo“. Na straž njoj strani je heraldički prikaz carskog dvoglavog orla sa
zlatnim štitom na prsima te žezlom i mačem u kandžama. Također se ovdje nalaze i

19 Krznar, Siniša – Mravlinčić, Ivan, Trakošćan burg -muzej , Dvor Trakošćan, Trakošćan 2007., str.
112.

15
dvije konjaničke zastave na svojim originalnim kopljima. U ostalim prostorijama
dvorca se nalaze dvije zastave pješa čke pukovnije te jedna konjanička zastava koja
je oblika lastavičjeg repa. Tu se nalaze i znameniti portreti vojnih zapovjednika iz
obitelji Drašković. Spomenom o fotografiji u Hrvatskoj važno je spomenuti dva člana
obitelji Drašković. Grof Juraj VI. Drašk ović bio je autor najranije sačuvanog
fotografskog opusa. Snimio je niz kalotipija te je 1865. izradio prvi poznati akt u
hrvatskoj fotografiji. Karlo Drašković se smatra začetnikom umjetničke fotografije u
Hrvatskoj. Bio je među najcjenjenijim fotografima u poznatim europskim
fotoklubovima. Snimao je zaustavljene pokrete te portrete siromašnih ljudi tog
vremena čiji su motivi bili narodne nošnje, seljaci, krajolici i arhitektura. Upravo ovi
motivi ukazuju da je Karlo snimao u vrijeme nacionalne romantike k oja je utjecala na
kulturu i društvo. Spavaonica je uređena u neobaroknom stilu. Posebno se ističe
kasetirani strop i bijela kalijeva peć u obliku kule. Na spavaće sobe se nadovezuje
predsoblje u kojemu su smještena dva velika garderobna ormara, ormarić i veliko
ogledalo s grbom obitelji. U njemu se nalazi i portret carice Marije Terezije,
najmoćnije i najznačajnije žene važne za iznimnu europsku povijest. U ranijim
razdobljima se dvorac osvjetljavao bakljama, svijećama, uljanicama te petrolejskim
lampama, do izgradnje manje elektrane na jezeru čime dvorac postaje prvi
elektrificirani objekt ovog područja. Mala knjižnica uređena je u neogotičkom stilu,
sačuvane su originalne plišane tapete koje jasno dočaravaju ugođaj druge polovice
19. stoljeća. Namještaj č ini veliki ormar za knjige, trosjed, stolci i naslonjači. U ovoj
prostoriji se nalaze i dvije vaze, pozlaćeno ogledalo i portret Leopolda I. Habsburga.
Soba za molitvu je rekonstrukcija obiteljske kapele u kojoj se nalazi dio sakralne
građe iz nasljedstva obitelji Drašković. Na mjestu oltara se nalazi pozlaćena
pokaznica ukrašena dragim kamenjem i dva kaleža iz 18. stoljeća. Na zidu se nalazi
Pietà , slika iz 18. stoljeća. Također postoji i sakristijski ormar bogato izrezbaren u
baroknom stilu. Posebno mjest o pronalazi bogato ilustrirana i uvezena Biblija iz
1747. Glazbeni salon je mjesto gdje se najčešće boravilo i najraskošnije je uređen.
Ukrašen je obojenom rezbarijom i pozlatom te namješten u neobaroknom stilu. Iznad
navratnika se nalaze grbovi obitelji k oje su bile bračno vezane uz Draškoviće. U
njemu se nalazi klavir iz poznate bečke radionice, a zanimljivo je da je on još u
funkciji. Peć je izrađena u stilu rokokoa i najstarija je u dvorcu. Na zidovima se
nalaze dva barokna ogledala te portreti koje je naslikala Julijana Erdödy Drašković.
Tu je i Beethovenova bista, dvije alabasterne vaze, dvije staklene vaze i svijećnjak.

16
Julijanina soba je slikarski atelje grofice Julijane Erdödy Drašković, koja je označila
početak akademskog realizma. Sve što ju je ok ruživalo i dalje se nalazi u ovoj
prostoriji, uključujući i slikarski stalak, stolić za boje i palete, klavir i slike (slika 7.).

Slika 7. Julijanina soba
(Izvor: autorica)
U ateljeu se nalazi i dio njezinog rada, a najvažniji je portret žena u narodn im
nošnjama iz okolice Trakošćana, portret supruga Ivana i autoportret. Tu se također
nalaze portreti njezine sestre Valerije Erdödy. Prozorske zavjese, sag i mangal
prostoru daju orijentalni duh.
Na drugom katu je barokna soba, rokoko soba, soba oslikani h zidnih tapeta,
soba s portretima časnika, klasicistička soba, bidermajerska soba, neorenesansna
soba, galerija i toranj. Barokna soba namještena je u stilu njemačkog baroka.
Ormarić, krevet, ormari i škrinje potječu iz 17. stoljeća, a stolci su napravlje ni na
francuski način. Tu se nalazi stol na sklapanje i kartaški stol. Ističe se oslikano
ovalno ogledalo i luster iz 18. stoljeća. Na njoj su sačuvane drvene vratnice koje se
nalaze s vanjske strane ulaza u prostoriju. U vratnicama su izrezbarena slova i
brojevi: 16 PB AS 39, što nam dokazuje da je ova prostorija bila dvorska kapela.
Rokoko soba dijeli se u dva dijela, kao radna soba i spavaonica. Inventar unutar
sobe potječe iz 18. stoljeća. U radnom prostoru nalaze se ukrašeni pisaći stolovi s

17
ladicama i tajnim ladicama. Osim namještaja, unutar rokoko sobe nalaze se obiteljski
portreti koji nastavljaju slijed portreta vladara i vojskovođa iz viteške dvorane. Soba
oslikanih zidnih tapeta obložena je platnenim tapetama koje čine jednu sliku u kojoj
se prika zuje sedmogodišnji rat Draškovićeve postrojbe (1756. -1763.). Sastoji se od
osam tapeta koja prikazuje 821 osobu koje su slikane temperom. One su naslikane
detaljno s odorama vojnika, opremom i zastavom. Važno je istaknuti mali orkestar
koji je prvi likovni prikaz vojne glazbe u Hrvatskoj. U časničkoj sobi su portreti
četrdeset časnika Josipa Kazimira Draškovića. Pretpostavlja se da su djelo Johanna
Michaela Millitza. Časnici su slikani u pozama do pojasa, s realnim prikazom lica.
Osim portreta tamo su smješ tene i dvije zastave koje su pripadale konjici te
pješaštvu. Klasicistička soba je namještena u duhu klasicizma (18. i 19. stoljeće).
Tamo je i namještaj za dnevni odmor u kojemu su dva svijećnjaka iz doba
Napoleona, pod utjecajem Egipta (slika 8.).

Slika 8. Klasicistička soba
(Izvor: autorica)
Slike su iz klasicizma s očuvanim originalnim okvirima. Portreti na zidovima
prikazuju najznačajnije članove obitelji Drašković iz 18. i 19. stoljeća, kao što su Ivan
VIII. (osnivač prve masonske lože u Hrvatskoj ) te Juraj V. Bidermajerska soba
predstavlja stilsku pojavu bidermajer iz 18. i polovice 19. stoljeća, u kojoj su

18
pronađeni prikazi kraljevske austrijske obitelji te portret preminulog cara Franje I. U
bidermajerskoj sobi nalazi se djelo „Dječaci sa psom“. Neorenesansna soba
predstavlja oblik historicizma u drugoj polovici 19. stoljeća. Sačuvani namještaj je
crne boje te ga je slikarica Julijana Erdödy donijela kao svoj miraz. U ovoj prostoriji
nalazi se komoda iz renesansnog razdoblja koja je ujedno i najs tariji namještaj u
dvorcu i današnjem muzeju. U neorenesansnoj sobi nalazi se najljepši portret
Klotide Drašković. Draškovići su imali galeriju u kojoj se nalaze platna slikara
Mihaela Stroyja. Slike u galeriji čine ciklus „Četiri kontinenta“ koji predsta vljaju Aziju,
Afriku, Europu i Ameriku. Slike potječu iz 1836., pod utjecajem romantizma. One
dočaravaju pogled europskog čovjeka na egzotične zemlje diljem zemaljske kugle. U
galeriji su pronađeni i dječji portreti obitelji Drašković od 16. do 18. stoljeć a. Galerija
je povijesni izvor za proučavanje života plemstva u ono doba. „Posebno je vrijedna
cjelina veći broj očuvanih dječjih portreta, na kojima su, kao u knjigama krštenih,
upisani vrijeme rođenja, vrijeme kad je portret napravljen, a kasnije dopisiv ani i
podaci o smrti (smrtnost u dječjoj i mladenačkoj dobi bijaše velika) ili pak o udaji ili
ženidbi.“20
Sve ove prostorije čine jednu skladnu cjelinu i bogatstvo povijesnih smjerova,
te utjecaj brojnih stilova koji su Draškovići i njihovi poznanici donij eli u Trakošćan i
Hrvatsku. Nadalje, u starim gospodarskim zgradama na prilazu samoga dvorca
uređena je galerija sa slikama, mali bistro hotela „Coning“, trgovina suvenira, uprava
dvorca i sjedište Turističke zajednice. Prvotne funkcije gospodarskih zgrada bile su
konjušnice, kovačnice, radionice za popravke, stambeni objekti posluge te štale za
stoku.

3.3. Draškovići

Draškovići su svakako najpoznatija hrvatska obitelj iz feudalnih vremena.
Kako je već spomenuto u prijašnjem tekstu, Draškovići dolaze iz Buške župe koja se
nalazi u Lici. „U dokumentima se obiteljsko ime spominje u oblicima Drascouitus,
Draskovich, Draskovits, Draskowich, Drakostein de Trakoscan, de Trakostein,

20 Balog, Zdenko – Žulj, Nikola, Hrvatsko zagorje -umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda d.o.o.,
Križevci, 2017., str. 108.

19
Drascovith de Trascostein.“21 Za uspon ove velikaške obitelji zalužan je Bartol od
kojega se pouzdano slijedi povijest ove značajne obitelji. Bartol je bio u braku s
Anom, djevojački Utišenić (Utješinović), te je bio i sudionik Cetinskog sabora
hrvatskog plemstva. Zbog prodora Osmanlija Bartol i njegova obitelj bivaju protjerani
u Pok uplje te su tada izgubili gotovo svu imovinu. „Bartolovi sinovi Juraj II. (1525. –
1587.) i Gašpar (1530. -1591.) trajno su se nastanili u Zagorju u drugoj polovini XVI.
stoljeća i tu utemeljili moć i stekli bogatstvo obitelji.“22 Od kada je Gašpar dobio
Trako šćan obitelj dobiva grofovski naslov te postaju značajni za hrvatsku povijest.
„Školovani na talijanskim i austrijskim sveučilištima, odani politici Bečkog dvora i
svjetonazoru Katoličke crkve, Draškovići su bili biskupi i nadbiskupi, hrvatski banovi,
bans ki namjesnici, veliki župani, uspješni vojskovođe u ratovima protiv Turaka
Osmanlija, čelni ljudi Dvorskog ratnog vijeća, kao i kraljevi komornici i tajni
savjetnici.“23 Ivan III. Drašković postaje potkralj te jedini Hrvat koji je postigao najviši
položaj u državi, a Draškovići postaju obitelj velikog grofovskog statusa s brojnim
posjedima u Ugarsko -Hrvatskom Kraljevstvu. Ugarsko -hrvatski kralj Maksimilijan II.
daje grad Trakošćan Jurju II. Draškoviću kao naknadu za bansku plaću. Nakon
izgradnje Klenovnika, Draškovići su sve rjeđe boravili u Trakošćanu i dvorac počinje
biti zapušten te se obitelj ponovno vraća u Trakošćan nakon građevinske obnove
koju je proveo Juraj VI. Draškovići su imali sudsku i upravnu vlast, tj. pravo suđenja
svojim kmetovima, „pravo ma ča“, pravo vinotočja, pravo prijevoza, pravo
mitničarenja, sajamsko pravo i patronatsko pravo. Prema zapisima iz 19. stoljeća
imanje Trakošćan je imalo oko 128 rala zemlje i šume koja je omogućila bavljenje
poljoprivredom. Za ovo područje pogodan je uzgoj vinove loze zbog brežuljkastog
reljefa. Najznačajniji Draškovići su Gašpar, Juraj II., Ivan II., Ivan III., Ivan IV., Ivan
V., Nikola II., Josip Kazimir, Ivan VIII., Janko Drašković, Juraj V., Juraj VI. i Ivan IX.

21 Krznar, Siniša, Mravlinčić, I van, Trakošćan burg -muzej , Dvor Trakošćan, Trakošćan 2007., str. 20.
22 Isto, str. 21.
23 Isto, str. 22.

20
4. LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI O TRAKOŠĆANU

S obzirom da u hrvatskoj povijesti i hrvatskom narodu postoje brojni mitovi i
legende o mnogim mjestima diljem Hrvatske, tako i u Hrvatskom zagorju, a pogotovo
o Trakošćanu postoji mnogo legendi koje se prenose s generacije na generaciju.
One su i danas za stupljene najviše među lokalnim stanovništvom koje priča o
slavnom dvorcu Trakošćanu.
Prema legendi o babi Jagi, u namjeri da osvoji Beč, turska je vojska prolazila i
ovim krajem, ostavljajući iza sebe pustoš, udovice i siročad. Uvidjevši opasnost,
Trakošć ansko vlastelinstvo pozvao je svoj narod u utvrdu da ga spasi, ali i zbog
veće vojske i lakše obrane od napadača. Podignuli su pomične mostove i sakrili su
se u dvorcu i branili se od napada Turaka koji su pod svaku cijenu htjeli zauzeti
Trakošćan, no bab a Jaga im je pomrsila račune. Nakon nekoliko dana opsade rekla
je da joj donesu drveni panj, snopove raženog škopa i lučnicu. Rekla je da se ništa
oni ne brinu. Ona je na panju lučnicom usitnjavala slamu i izgovarala čudne riječi, iz
svake je slamčice pole tio stršljan i njih na stotine tisuća. Oni su poletjeli na tursku
konjicu i vojnike i pješake koji su se razbježali i ostavili trakošćansku utvrdu
neosvojivu.24 Osim babe Jage, tu su i legenda o zmaju i legenda o divovima i
postanku trakošćanske utvrde. Ova legenda odgovara na pitanje kako je veliko
kamenje dospjelo na vrh teško dostupne hridine. Postoji legenda da su Trakošćan
gradili divovi koji su boravili na Ravnoj gori te legenda o zmaju koji živi ispod
trakošćanske zemlje, glava mu je ispod jezera, a t ijelo pod Ravnom gorom.
Trakošćan postaje sve veće i brojnije odredište mnogih turista, no i vjenčanih
parova.25 Zanimljivo je reći da u posljednje dvije godine više turista odabire
Trakošćan kako bi prvi put sklopili brak ili obnovili bračne zavjete, češće nego
Dubrovnik koji je već dugo glavno odredište ceremonija vjenčanja. U Trakošćanu se
osim vjenčanja održavaju i brojne manifestacije poput Varaždinskih baroknih večeri.

24 Općina Bednja, „Legende i priče“, www.bednja.hr , 14. lipnja 2018.
25 Dvor Trakošćan – burg muzej, „Dodatne usluge“, www.trakoscan.hr , 14. lipnja 2018.

21
4.1. Kapelica sv.Križa

Na nižem brežuljku podno velike hridine, u blizini dvorca, smještena je
kapelica sv. Križa. Sagrađena je 1754. u duhu baroknog romantizma, donatorstvom
Suzane Malatinski, žene Josipa Kazimira Draškovića. Ona je spoj svjetovnoga i
sakralnoga u formi broja 8. Jednostavna je jednobrodna građevina koja završava
apsid om polukružnog oblika. Izgrađena je kamenjem, pravilne je orijentacije i smatra
se da je podignuta na mjestu starije slične građevine. Vanjština kapelice je
jednostavna, tek je pročelje sa zvonikom rašlanjeno rizalitnim dekoracijama. Unutar
kapelice nalazi se povišeno pjevalište s orguljama, propovjedaonica, klupa s
uzdignutom katedrom i oltar koji nadvisuje veliko raspeće. Sve je to smješteno
unutar nje, iako je vrlo mala. Zanimljivo je da je tamošnje stanovništvo naziva
kapelicom sv. Ivana. Danas se u kap elici obavlja nedjeljno bogoslužje te ceremonijal
Trakošćanskog vjenčanja . U blizini Trakošćana se nalaze kapela sv. Josipa, župna
crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, kapela sv. Tri Kralja te župna crkva sv.
Petra i Pavla.26

4.2. Poučna staza „Put vila “

Na stazi oko Trakošćana i Trakošćanskoj jezera nalazi se poučna staza koja
je nazvana „Put vila“. Ona je zamišljena kao staza kojom posjetitelji mogu odahnuti,
odmoriti se te naučiti neke prirodne vrijednosti u okolici Trakošćana te samog
Hrvatskog zago rja. Poučna staza se sastoji od nacrtanog sadržaja, od pravila
ponašanja unutar parka i edukativnih ploča o šumskoj zajednici, biljkama,
životinjama koje tamo žive i o Trakošćanskom jezeru. Dužine je 5 km i u njoj
posjetitelji dvorca pronalaze 2027 poučnih točaka i mogu se odmoriti u ribarskoj
kućici, koja ima i informacije za turiste. Poučna staza nudi informacije posjetiteljima o
prirodnim biološkim vrijednostima i zanimljivostima park -šume te istovremeno
educira djecu i odrasle o pojedinim vrstama drveća, grmlju zeljastih biljaka i životinja.
„Prirodna baština predstavlja dio resursne osnove lokalne zajednice i temelj je
očuvanja njenog prostornog i kulturnog identiteta – stoga je jedan od ciljeva razvoja

26 TZ općina Bednja, „Kultura“, www.turizam -trakoscan.hr , 14. lipnja 2018.
27 Dvor Trakošćan -burg muzej, „Park šuma“, www.trakoscan.hr , 14. lipnja 2018.

22
prostornog uređenja županije i općine odgovarajuća zaštita, obnova, održavanje i
promicanje prirodnih vrijednosti prostora.“28 Poučnom stazom Put vila privlači se
veliki broj turista, te je ovaj realizirani projekt nova turistička ponuda na ovom
značajnom prostoru.

28 Mravlinčić, Ivan, Informativna točka i poučna staza u park -šumi Trakošćan, Radovi zavoda za
znanstveni rad HAZU Varaždin, Varaždin 2015., str. 111.

23
5. ZAKLJUČAK

Dvorac Trakošćan, muzej unutar dvorca, park -šuma u sklopu dvorca, perivoji,
kapelica sv. Križa i Trakošćansko jezero su zaštićeno kulturno dobro i spomenik
najviše kategorije. Oni čine sklad prirode i arhitekture te tako ulaze u kulturnu baštinu
naše zemlje. Trak ošćan je jedan od najočuvanijih i najljepših dvoraca u Hrvatskoj te
se smatra jednim od najznačajnijih za područje sjeverozapadne Hrvatske. Isto tako
može se navesti kao spomenik i cjelina koja ukazuje na sklad ljudskog djelovanja i
očuvanje samoga okoliš a nekoga kraja. Park prirode Trakošćan sadržava park –
šumu, perivoje koji su bogati brojnim domaćim i egzotičnim vrstama drveća i umjetno
akumulacijsko jezero pod nazivom Trakošćansko jezero. Oni tako čine jednu skladnu
cjelinu koju danas posjećuje sve veći broj turista. Trakošćan je smješten u
brežuljkastom kraju između Macelja, Ravne gore i Strahinščice na važnim cestovnim
putovima koji povezuju Varaždinsku županiju, Krapinsko -zagorsku županiju,
Zagrebačku županiju te je na granici s Republikom Slovenijom.
Trakošćan je u prošlosti bio mala srednjovjekovna utvrda nastala kao burg radi
obrane sjeverozapadne Hrvatske od Ptuja do Bednjanske doline, čiji se prvi vlasnik
ne zna niti postoje dokazi o njima. Međutim, lokalno stanovništvo priča brojne
legende o dvo rcu Trakošćanu i njegovom nastanku te tako shvaćamo kako je
Trakošćan jedan vrlo zanimljiv lokalitet i važno ga je očuvati te tako obogaćivati sve
više hrvatsku kulturu i baštinu. Njegova prošlost je bila burna i često je propadao i
mijenjao vlasnike i vla stelinstvo. Najpoznatija vlastelinska obitelj koja ga je uživala
bila je obitelj Drašković koja je vrlo važna za sjeverozapadni dio Hrvatske. Često se
nadograđivao i obnavljao sve do 19. stoljeća kada doživljava procvat. Član obitelji
Drašković, grof Juraj VI. Drašković zajedno sa svojom suprugom Sofijom, obnavlja
dvorac u današnji izgled, s jezerom i park -šumom s putovima za šetnju u
romantičarskom izgledu. Nacionalizacijom u Hrvatskoj dvorac ostaje u vlasništvu
Republike Hrvatske i danas djeluje kao muzej . Unutar današnjeg muzeja nalazi se
originalan namještaj, brojni portreti te vrijedna ostavština obitelji Drašković koja
dočarava život tadašnjih obitelji i vlastelinstva u Hrvatskoj. Duž cijele šetnice nalazi
se Poučna staza u kojoj posjetitelji mogu pron aći sve što ih zanima o Parku prirode.

24
LITERATURA / IZVORI I LITERATURA

Knjige:
1. Balog, Zdenko – Žulj, Nikola, Hrvatsko zagorje -umjetnost, arhitektura, krajolici ,
Veda d.o.o., Križevci, 2017.
2. Đurić, Tomislav, Feletar, Dragutin, Stari gradovi, dvorci i cr kve
sjeverozapadne Hrvatske , Biblioteka Cvrčak, Koprivnica, 1992.
3. Krznar, Siniša – Mravlinčić, Ivan, Trakošćan burg -muzej , Dvor Trakošćan,
Trakošćan, 2007.
4. Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja , Školska knjiga,
Zagreb, 1991.
5. Regan, Kr ešimir, Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja ,
Kajkaviana, Donja Stubica, 2017.

Časopisi:
1. Balog, Zdenko, O najranijoj povijesti trakošćanske utvrde, Muzejski vjesnik –
glasilo muzeja sjeverozapadne Hrvatske , Broj 15/1992, str. 83. -85.
2. Mravli nčić, Ivan, Informativna točka i poučna staza u park -šumi Trakošćan,
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , No. 26, prosinac 2015., str. 107. –
113.
3. Vargović, Eduard, Knjižnica u dvorcu Trakošćanu, Radovi Zavoda za
znanstveni rad HAZU Varaždin , br. 8 -9., 1996., str. 119. -124.
4. Maleš, H. Trakošćan: dvorac i perivoj, Ekološki glasnik -mjesečnik , godište V.,
Broj 3., studeni 1996., str. 27. -32.
5. Đurić, T., Trakošćan – biser Hrvatskog zagorja, Meridijani – časopis za
zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja , Broj 79., studeni 2003, str. 56. -61.
Internet:
1. Dvor Trakošćan -burg muzej, „Dodatne usluge“, www.trakoscan.hr , 14. lipnja
2018.
2. „Draškovići“ Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr , 9.
ožujka 2018.

25
3. Dvor Trakošćan, www.trakoscan.hr , 9. ožujka 2018.
4. TZ općina Bednja, „Kultura“, www.turi zam-trakoscan.hr , 14. lipnja 2018.
5. Općina Bednja, „Legende i priče“, www.bednja.hr , 14. lipnja 2018.
6. Dvorci.hr, „Trakošćan“, www.dvorci.hr , 09. ožujka 2018.
7. „Trakošćan“ Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr , 09.
ožujka 2018.
8. Općina Bednja, „Znamenitosti“, www.bednja.hr , 09. ožujka 2018.

26
POPIS PRILOGA

Slika 1. Trakošćansko jezero
Slika 2. Plan trakošćanskog perivoja, 1858.
Slika 3. Puškarnice i mehanizam za otvaranje mosta
Slika 4. Kalijeva peć sa lovačkim motivima
Slika 5. Velika knjižnica
Slika 6. Grb obitelji Erdödy
Slika 7. Julijanin a soba
Slika 8. Klasicistička soba

27
SAŽETAK

Dvorac Trakošćan je kulturno zaštićena povijesna cjelina te najatraktivniji i
vjerojatno jedan od najposjećenijjih dvoraca u Hrvatskoj. Njegova prošlost vezana je
uz brojne vlasnike koji su se često mijenjali. Trakošćan se često nadograđivao i
preuređivao, sve do poznate obitelji Drašković za čije vrijeme dvorac doživljava
procvat i time postaje jedan od najpoznatijih i zasigurno najljepših dvoraca u
Republici Hrvatskoj. U sklopu dvorca nalazi se park -šuma Trakošćan i akumulacijsko
jezero po imenu Trakošćansko jezero, koji s brdom na kojemu se nalazi dvorac čine
skladnu hortikulturnu cjelinu. Okoliš je bogat domaćim i uvezenim biljnim vrstama
koje čine savršeno usklađenu prirodu. On je dio bogate gradi teljske umjetnosti u
Hrvatskoj u kojem se vide različiti utjecaji gradnje te ukazuju na visoko znanje
hrvatskih arhitekata u Hrvatskom zagorju, no i diljem Hrvatske. Današnji muzej
posjeduje vrijednu muzejsku građu visoke vrijednosti od razdoblja renesanse pa sve
do historicizma. Već spomenuta obitelj Drašković vladala je i uživala u dvorcu skoro
400 godina i pretvorila ga tijekom 19. stoljeća u raskošnu rezidenciju. On danas
spada u spomenike kulture i prirode najviše kategorije te je vrlo poseban i iznima n
prirodni kompleks. Važno ga je spomenuti kako bi se uvidjela vrijednost dvoraca i
spomenika na sjevernom dijelu Republike Hrvatske te tako očuvala prirodna baština
i privukao što veći broj posjetitelja i turista u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Ključne riječi : Dvorac, Trakošćan, Draškovići, muzej

28
ABSTRACT

The castle Trakošćan is a culturally protected historical entirety, one of the
most attractive and probably one of the most visited castles in Croatia. It's past is
related to changing of numerous ow ners. Throughout the past Trakoscan was often
redesinged and upgraded until the renowned family Draskovic came, which is when
the castle experienced flourishing and became certainly one of the most beautiful
castles in the Republic of Croatia. Within it's complex is the Trakoscan forest park
and the reservoir lake called Trakoscan lake, which combined with the castle located
on the hill makes a harmonious horticultural whole. The environment is rich in
indigenous and imported plant species that make the pe rfect harmony of nature. It is
a part of a rich architectural art in Croatia in which all sorts of different impacts of
construction can be seen and which point to the high level of knowledge of Croatian
architects in Hrvatsko Zagorje, but also throughout Croatia. Today’s museum
possesses valuable museum material of high value from the period of Renaissance
and up until Historicism. The above mentioned family Draskovic ruled and enjoyed
the castle for almost 400 years. During the 19th century it was convert ed into a
luxurious residency. Today it belongs to cultural and natural monument of the
highest category and it is a very exceptional natural complex. It is important to
mention the value of castles and monuments in the northern part of the Republic of
Croatia, in order to preserve the natural heritage and attract as many visitors and
tourists as possible in the continental area of Croatia.
Keywords: Castle, Trakoscan, Draskovici, museum

Sažetak pregledala: Kosjenka Macuka, prof. engleskog i latinskog (Sr ednja škola
Zvane Črnje, Rovinj)