MOTIVE BIBLICE ÎN POEMUL EPIC “JUDITA” DE MARKO MARULIĆ Îndrumător științific: Lect. Dr. Maria Lațchici Candidat: Pavel Alina -Cătălina 2020… [605290]

UNIVERSITATEA DIN BUCUREȘTI
FACULTATEA DE LIMBI ȘI LITERATURI STRĂINE
DEPARTAMENTUL DE FILOLOGIE RUSĂ ȘI SLAVE
SECȚIA CROATĂ

LUCRARE DE LICENȚĂ

Îndrumător științific:
Lect. Dr. Maria Lațchici
Candidat: [anonimizat]

2020
București

UNIVERSITATEA DIN BUCUREȘTI
FACULTATEA DE LIMBI ȘI LITERATURI STRĂINE
DEPARTAMENTUL DE FILOLOGIE RUSĂ ȘI SLAVE
SECȚIA CROATĂ

MOTIVE BIBLICE ÎN POEMUL EPIC “JUDITA” DE MARKO MARULIĆ

Îndrumător științific:
Lect. Dr. Maria Lațchici
Candidat: [anonimizat]

2020
București

SVEUČILIŠTE U BUKUREŠTU
FAKULTET STRANIH JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
ODJEL ZA RUSKU I SLAVENSKU FILOLOGIJU
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK

BIBLIJSKI MOTIVI U EPU JUDITA MARKA MARULIĆA

Mentorica:
Lect.Dr. Maria Lațchici
Kandidat:
Pavel Alina -Cătălina

2020
Bukurešt

KAZALO

1. UVOD ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………………………….. ……. 5
2. MARKO MARULIĆ ………………………….. ………………………….. ………………………….. ………… 7
3. EPU JUDITA ………………………….. ………………………….. ………………………….. …………………… 9
3.1 POVIJESNA POZ ADINA ………………………….. ………………………….. ………………………….. …. 13
3.2 KNJIȚEVNO DJELA MARKA MARULIĆA ………………………….. ………………………….. ……… 5
4. BIBLIJA KAO KNJIŽEVNOST I BIBLIJA U KNJIŽEVNOSTI
4.1 UTICAJ BIBLIJE NA EPU “JUDITA ” ………………………….. ………………………….. ………………………. 2
4.2 ANALIZ A BIBLIJSKIH HEROINA U MARULIĆEVIM DJELIMA JUDITA I SUZ ANA ………………………. 3
5. ZAKLUČJAK ………………………….. ………………………….. ………………………….. ……………………. 4

1. UVOD

Naslovnica prvog izdanja Judite

https://www.google.com/url?sa=i&url=h ttps%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FJudita&psig=A
OvVaw20fHt9qd8G0fLL6ffDQ7Ji&ust=1590568732630000&source=images&cd=vfe&ved=0CAIQjRxq
FwoTCLDSnLWQ0ekCFQAAAAAdAAAAABAD

U ovom radu it e govora o i lijskim motivima u knjițevnosti oso ito u epu Judita hrvatskog
autora Marka Marulica.
Bi lijski motivi intenzivno su korišteni kroz povijest knjițevnosti. Oni se nalaze ne samo u ovom
romanu ve u čitavoj univerzalnoj literaturi. Nisu se koristili samo religiozni motivi ve su neki
autori uzeli odreĎene fraze iz Bi lije i uključili ih u svoja djela.
Odlučio sam razgovarati o ovoj temi jer se čini da je to vrlo zanimljiva i vațna tema.

Iz or romana za analizu i lijskih motiva nije io lak ali nakon čitanja prvih deset stranica ilo
je očito da je ovaj r oman jasan dokaz da je Biblija bila inspiraci ja našeg autora Marka Maruli a.
Maruli je autor prvog djela hrvatske knjițevnosti napisanog na hrvatskom jeziku pod naslovom
„Judita“ – splitske knjige koja govori o povijesti svete udovice Judite, sastavljen e u hrvatskim
stihovima. Prvi put je objavljena 1521. u Veneciji, a ponovno je objavljena nekoliko puta nakon
toga.
Predgovor ove epske pjesme o jašnjava Maruli evu ideju da piše na hrvatskom jeziku tako da je
mogu razumjeti svi koji ne znaju latinski.
Uslijedit e kratki pregled Bi lije kao knjițevnog djela i njegove knjițevne vrijednosti a
raspravljat e se o autoru djela i karakteristikama njegova djela.
Vidjet emo koje su značajke djela Judita ukratko e se prepričati radnja samog djela
obiljețja likova koje kroz roman pratimo te mjesta i vremena u kojem se radnja odvija.
Nada ovog rada je da e se hrvatska knjițevnost više cijeniti i čitati u rumunjskoj kulturi.

2. MARKO MARULI Ć

https://www.google.co m/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FMarko_Maruli%2
5C4%2587&psig=AOvVaw2IhDDuoW8nMljlRbjAB9gt&ust=1589471754340000&source=images&cd=vfe
&ved=0CAIQjRxqFwoTCKCPvuuZsekCFQAAAAAdAAAAABAD

Marko Maruli , hrvatski knjițevnik roĎen 8. kolovoza 1450. u gradu Splitu a umro 5. siječnja
1524. godine potomak je splitske plemi ke o itelji koja se hrvatski nazivala Pečeni ili Peceni ;
o lik Maruli nalazi se u Juditi.

Nakon školovanja u splitskoj humanističkoj školi moțda je nastavio školovanje u Italiji (po
nepotvrĎenim pretpostavkama u Padovi).
U Splitu je o avljao komunalne duțnosti egzaminatora suca izvršitelja oporuka; avio se i
trgovinom.
Maruli je roĎen u uglednoj aristokratskoj o itelji i odrastao sa strogim krš anskim moralom.
Kao mladi stekao je ogato humanističko o razovanje i o našao je razne op inske duțnosti kao
sudac ispitivač iljețničkih upisa i izvršitelj oporuke u Splitu.
Tijekom țivota dostigao je europsku popularnost svojim radom temeljenim na krš anskom
moralu, napis anom latinskim jezikom: De institutionem bene vivendi i Evangelistarium.
Maruli eva djela napisana na hrvatskom jeziku potvrĎuju zrelost hrvatske knjițevne tradicije i
mogu nosti stvaranja djela velike umjetničke vrijednosti na maternjem jeziku.
Zbog toga ga smatraju „ocem“ ili tvorcem hrvatske poezije a njegovo djelo „Judita“ najzrelijim
knjițevnim izrazom hrvatske kulturne aštine.
Kao tipičan humanist ve inu je djela (više od 80 posto sačuvanih tekstova) napisao na latinskom
ali je ostavio i značajan o pus na hrvatskome te nekoliko kratkih spisa na talijanskome (sačuvana
su 3 pisma i, vjerojatno njegova, 2 soneta).
Knjițevna mu je ostavština opsețna i raznovrsna: o uhva a djela u stihu i prozi kompendije i
z ornike uputa za praktičan krš anski țivot mo ralno -teološke i kulturnopovijesne rasprave
propovijedi dijaloge priče pisma epove poeme i kra e pjesme.
Glavni su mu knjițevni uzori ili Bi lija patristika i klasična antika. Gotovo u cijelom opusu
zauzet je širitelj i tumač temeljnih zasada krš anske moralke, no uz duboku religioznost i trajnu
sklonost udorednoj pouci očitovao je izrazito humanističku o razovanost i širinu interesa
(knjițevnost povijest arheologija politika pravo slikarstvo). Ve inu Maruli evih latinskih
djela čine prozni s pisi religiozno -poučna moralističkog i teološkog sadrțaja.
Najznamenitije je Maruli evo djelo “Judita ” (Li ar Marka Marula Spli anina u kom se uzdarți
istorija svete udovice Judit u versih harvacki sloțena kako ona u i vojvodu Oloferna posridu
vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili, 1501., prvo izdanje 1521), prvi
umjetnički ep hrvatsk e knjițevnosti ispjevan na hrvatskom jeziku (6 pjevanja ukupno 2126
dvostruko srokovanih dvanaesteraca s prijenosnom rimom). Maruli evi spisi doțivjeli su velik
uspjeh u Europi tijekom XVI. i XVII.
Hrvatska mu djela – osobito Judita , zbog koje je i steka o naslov »oca hrvatske knjițevnosti« –
imaju trajan odjek u doma oj knjițevnoj tradiciji .

3. EPU JUDITA

U ovom u poglavlju predstaviti neke vațne podatke o ovom knjizi o njegovim izdanjima.
TakoĎer u govoriti o širenju ovog djela i njegovih prijevoda.
Judita je najznamenitije djelo Marka Maruli a i prvi umjetnički ep hrvatske knjițevnosti ispjevan
na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih
dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine, a objavljena je 1521., te za njegov a țivota još dva
puta u samo 18 mjeseci. Zapațena je i izvan granica Hrvatske i prevedena na mnoge svjetske
jezike.
Ep prati pripovijest o udovici Juditi koja svojom hra roš u spašava rodni grad Betuliju.
Povijesne analize tumače djelo kao alegorijski spje v u kojem je prikazana turska opsada Splita.
Maruli je djelo počeo pisati u korizmenim danima kada je u svom pismu oslovnjenom na don
Dujma napisao da je nadahnu e za svoju knjigu (li ar) do io prevrćući knjige Staroga
Zavjeta”.
Kako je i sam napisao u uvodniku izvornoga izdanja, namjerio se na knjigu o Juditi, gdje mu se
svidjela biblijska pripovijest o hrabroj udovici Juditi i " preoholom Holofernu, koja ubivši ga,
oslobodi svu izraelsku zemlju od pogibelji koja se već bijaše nadvila." Kako je naveo u pismu,
posluțio se ovom para olom kako i ispjevao hra rost Judite i ukazao na vațnost vjere u Isusa
Krista i u svoj narod. Dalje je istaknuo kako nije preuzeo priču ve pripovijest pretočio u
stihove, i po zakonu starih poeta kojima nije dosta da isp ripovijede kako se neka zgoda zbila,
nego mnoge postupke miješaju da i ugodili onima što čitaju . Istovremeno je țelio napisati
djelo čitljivo splitskom plemstvu i puku te pridonijeti kulturnom razvoju grada.
Poput Dantea Alighierija i Maruli svoj uzor pronalazi u antičkoj knjițevnosti ali sa krš anskim
elementima. Istovremeno je nasjedovatelj antičke poetičke aštine i krš anski pjesnik koji se
koristi antičkim epskim značajkama; tako invokacijom ne zaziva muze kao što je slučaj kod
Homera i Vergilij a ve krš anskoga Boga a time i țidovskoga Jahvea. Kao i u Božanstvenoj
Komediji krš anskom društvu pri lițava i lijsku prispodo u a istovremeno i šalje poruku
smještaju i je u kontekst svoga vremena.
Osim što je djelom htio potaknuti na otpor prema T urcima Maruli je graĎane htio podsjetiti i na
krš anski pristup spolnosti vațnosti pred ra ne čisto e čistoga țivota i otvorenosti novom
țivotu. Spominje i Sodomu i Gomoru i lijske gradove koji su razoreni z og pretjerane
bludnosti, prostitucije, neg iranja oțje postojanosti i gu itka svakoga o lika morala: Eto k vama
ide moja veleštovana Judita moțda ne s manjim ukrasom nego kad se ijaše pokazala
Holofernu nego dapače da vas okrijepi u pridrțavanju svete čisto e pred vaše oči izijevši i
postaviv ši sve ljepote kreposti krasote dike i slave moje… TakoĎer poručuje svakom čitatelju

da se ugleda na hra rost i njezinu krepost ne oje i se turske napasti koja je samo kušnja koju
Bog pred nas stavlja . Time țeli re i kako se hrvatska drțavnost m ora izboriti slogom i vjerom, a
ne skrivanjem i razmišljanjem o predaji kako su to činili Țidovi uoči Holofernovog napada u
djelu.
Iako je posve eno njegovu kumu i splitskom sve eniku Maruli je djelo namijenio o ičnom
splitskom puku koji i kako sam kaț e nije učen niti poznaje talijanski ili latinski jezik.
Judita je najznačajnije Maruli evo djelo i najznamenitije djelo hrvatske humanističke i
renesansne knjițevnosti. Osim u Hrvatskoj ilo je priznato u cijeloj Europi kao ekvivalent
Shakespeareovim ili Danteovim djelima. O iljețava početak hrvatske umjetničke knjițevnosti
jer je Maruli na hrvatskom jeziku točnije splitskoj čakavštini svoga vremena uspio ostvariti
epski knjițevni o lik kakvi su talijanski španjolski i francuski humanisti pisali preteț ito na
latinskom jeziku. Maruli je u samom naslovu naglasio vațnost djela u versih hrvacki sloțena
kojim je potaknuo širenje kulture i hrvatske domolju ne misli pisanom riječi na materinskom
jeziku.
Budu i da je to prvo djelo u cijelosti napisano na hrv atskom jeziku Maruli je njime zavrijedio
naslov " oca hrvatske književnosti . Maruli je stvorio temelje za razvoj hrvatskog knjițevnog
jezika na temelju stare splitske čakavštine u koje je z og krš anske tematike unio i neke
elemente crkvenoslavenskog jezika. I sam je za țivota io svjestan vațnosti Judite i svih djela
napisanih na hrvatskom jeziku jer je njima u hrvatsku knjițevnost unio renesansu. Time je
njegovo značenje u hrvatskoj knjițevnosti dvojako; Maruli je pisao stilom kasnog humanizma
istovremeno nagoviještaju i dolazak renesanse zastušljivanjem drugih pjesničkih o iljețja.
Utemeljenjem Društva hrvatskih knjițevnika na početku 20. stolje a hrvatski knjițevnici i
povjesničari knjițevnosti prozvali su Maruli a Ocem hrvatske knjițevnosti. Tad a su
novoosnovano društvo i Matica hrvatska o javili divot -izdanje Judite s opsețnim pregovorom i
tumačenjem manje poznatih riječi te urešeno sa osam crteța slikara Otona Ivekovi a.
Prvo izdanje Judite usporedno prevedene na hrvatski knjițevni jezik prired io je i objavio Josip
Bratuli 1983. u sklopu znanstvenog rada o Maruli evoj Juditi. U prevoĎenju su mu pomogli
"marulozi akademici Milan Moguš i Mirko Tomasovi . U prireĎivanju prvog sveo uhvatnog
izdanja Judite korišteni su i izvori iz časopisa Colloq uia Maruliana i velikom Rječniku
Maruli eve Judite suradnika Milana Moguša.
Godine 1989. kao prvo izdanje Knjige Mediterana izašla je Judita s likovnim prilozima
sedamnaestorice hrvatskih slikara i grafičara meĎu kojima se ističu djela Andrije Meduli a i
Bele Čikoš Sesije.
Usto je 1998. Margarita Stocker na Sveučilištu Yale o javila djelo “Judith, Sexual Warrior,
Women and Power in Western Culture ” u kojoj je potanko razloțila i o uhvatila Juditin poloțaj
i mjesto koje zauzima u zapadnoeuropskoj kulturi te se pose no osvrnula na značaj u hrvatskoj

knjițevnosti z og kojeg je ep do io pose no svrstavanje kao i lijsko -vergilijanski. To je i prvi
stručni kritički osvrt u kojem se spominje Maruli evo djelo pisan na engleskom jeziku i prvi od
strane nekog ame ričkog autora. Stocker je i svpjem djelu odradila knjițevne ostvaraje za vrijeme
Francuske revolucije koji su kao osnovni predloțak koristili Maruli evo djelo njezine utjecaje
tijekom vjerskih ratova reformacije koja je od acila ve i dio para ole i u tjecaj u filmskoj
industriji glaz i i legendama koje su nastale za nacističkoga i komunističkoga rețima.
U spomen na petstotu o ljetnicu najpoznatijega Maruli eva djela Matica hrvatska tiskala je
kompaktni disk (CD) s njegovim tekstovima, a prijevod na hrvatski jezik načinio je Marko Grči .
Ju ilarno izdanje ilo je popra eno s likovnim prilozima Matka Tre oti a.
Bratuli je ponovno 2003. u suradnji s Maticom hrvatskom objavio drugo, izmijenjeno i
dopunjeno izdanje Judite sa slobodnim prijevodom na suvremeni hrvatski jezik, koju je preveo
Marko Grči koriste i se za ilješkama poznatih jezikoslovaca i istrațivača Maruli evih djela
meĎu koji ma se ističu Vatroslav Jagi Marcelo Kušar Petar Kasandri Vjekoslav Štefani
Petar Skok Vojmir Vinja Mate Hraste Ivan Slamnig Marin Franičevi Josip Vončina Tonko
Maroevi i mnogi drugi. Dopunjeno izdanje imalo je dvije svrhe: upotrije iti tečan suvremeni
jezik ali i očuvati spomen na staru hrvatsku čakavštinu i početke stvaranja hrvatskoga
knjițevnoga jezika z og čega su prevoditelji i suradnici zadrțali aorist i imperfekt kao vrijeme
pripovijedanja i neke izraze koji se u današnjem hrvatskom više ne koriste.

3.1 POVIJESNA POZADINA

U ovom u poglavlju govoriti o povijesnoj pozadini ove epske pjesme nazvane JUDITA .
Radnja spjeva odvija se u vrijeme uspona asirske drțave i njezinog pada potkraj 7. stolje a . Tada
su se naime nezadovoljni okrutnom vladavinom Asiraca udruțili vladari Medije i Ba ilona i
podigli ustanak protiv Asiraca. Početkom 612. pr. Kr. osvojili su asirsku prijestolnicu Ninivu.
Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz Harana As irsko je carstvo prestalo postojati.
Ubrzo su Babilonci osnovali Novobabilonsko Carstvo i za prvoga kralja postavili Nabopolasara,
inače rodom iz Kaldeje.
Kad je Nabopolasar potisnuo asriske snage sve do gornjeg toka Eufrata, Egipat se zabrinuo i
poslao p omo Asiriji (616. pr. Kr.). Istvremeno Medijci koji su se nalazili na području
zapadnog Irana i sada se širili prema Anatoliji sklapaju savez s Ba ilonijom. Godine 610. pr. Kr.
Ba ilonci uz pomo Medijaca osvajaju Haran i potiskuju Asirce i Egip ane na područje Sirije.
Odlučuju a je ila itka kod Karkemiša 605. pr. Kr. u kojoj s a ilonske strane sudjeluju
Na opolasar i njegov sin i nasljednik Na ukodonozor II. koji i odnosi konačnu po jedu nad
Egip anima. Odmah nakon itke na vijest da mu je otac u mro vra a se u Ba ilon i ondje iva
okrunjen. Najve i uspon a ilonska drțava je i doțivjela pod Ne ukadnezarom
(Na ukodonozorom) II. koji je o novio Ba ilon osvojio velika područja Sirije i Palestine te
odveo Țidove u ropstvo.
Alegorijski Maruli djel o smješta u vrijeme Hrvatsko -osmanskih ratova odnosno Stogodišnjeg
rata s Turcima, koji su se u svom silovitom napredovanju nakon slamanja Bosansko kraljevstvo
pri lițili Splitu. Vidjevši demoraliziranost i gu itak nade kod svojih graĎana koji su se
pripremali za pad Splita Maruli je htio uliti nadu i podi i moral svojih sugraĎana. Prema
povijesnim zapisima, Osmanlije su se nalazile nadomak Splitu i pripremali se za osvajanje izlaza
na Srednju Dalmaciju.

3.2 KNJIZEVNO DJELA MARKA MARULICA

Ovim epom Maruli se predstavio i kao renesansni pjesnik predvodnik novog knjițevno –
povijesnog umjetničkog pravca u hrvatskoj i europskoj knjițevnosti. To je ponajprije vidljivo u
jasno i svega što prikazuje opisuje pripovijeda u redoslijedu izlaganja doĎaja i r azvoju radnje
(fa ule) te u slikovitosti samoga djela. Z og svoje namjene djela o ičnome puku i alegorijskoga
značaja Judita je aktualna za svako vrijeme hrvatske povijesti u kojoj se hrvatski narod često
nalazio pod vlaš u drugih stranih vladara unatoč jasnoj țelji za neovisnoš u.
Judita je krš ansko -vergilijanski ep u kojem je Maruli o likovao i lijski predloțak
o oga uju i ga vlastitim komentarima i pjesničkim uresima. Budu i da se u djelu u podjednakoj
mjeri javljaju elementi klasičnog (vergilijans kog) pjesništva i krš anske knjițevnosti djelo je
ujedno i humanističkoga i renesansnoga karaktera.
Glavna značajka vergilijanske lirike u Juditi je krš anska invokacija koja se razlikuje od
klasične invokacije po tome što Maruli ne zaziva muze ve Isu skrsta krš anskoga Boga.
TakoĎer antički i rimski uzori utjecali su na o likovanje sadrțaja njegovu kratko u i jasnost
urešenu stilskim izrațajnim sredstvima poput uspored i prilikom opisivanja Juditine ljepote
metafora epiteta. Prema humanističkih u zorima u djelu se pomegdje spominje i antička graĎa.
koju je Maruli uklopio u opise krajolika ljudi mjesta i svoga zavičaja.
Uz klasičnu poeziju Judita o iluje i lijskim motivima; od samog izvora Knjige o Juditi
Maruli ističe po oțnost glavne jun akinje, koja je u alegorijskom smislu vjernost hrvatskoga
naroda Katoličkoj Crkvi tijekom nemirnih vremena kraja Srednjeg i početka Novoga vijeka.
Sama Judita svoj naum predaje u Boțje ruke a Maruli joj pripisuje po oțnost i ogo ojaznost
kao dvije najve e (duhovne) vrline. Bi lijskim o iljețjima epa pridodaju se i talijanski knjițevni
utjecaji i renesansni noviteti. Tu se najčeš e ističe petrarkistički opis Juditine tjelesne i duhovne
uzvišenosti naturalistički opis Holoferna kao opreka Juditinoj ljepot i i prikaz vojske u duhu
realizma gdje se jasnoš u preklapa sa o iljețjima vergilijanske lirike.
Glavna poruka (poenta) ili ideja djela proizlazi iz suprostavljanja glavnih likova, Judite i
Holoferna. Njihove suprotnosti i naglašene različitosti predstav ljaju pobjedu slobode nad
ropstvom pravde nad ovozemaljskom vladaju om nepravdom do ra nad zlom vjere nad
nevjerom čisto e i čednosti nad razuzdanosti. Te se poruke u različitim o licima javljaju i
promiču u svim knjigama samim likovima a ponegdje i opisima najčeš e ljudi i doma ega
țivota (graĎanski mornarski ri arskii seoski motivi) čija jednostavnost po jeĎuje materijalno
bogatstvo i nesretnost koju donosi sa sobom.
U epu je naglašen i domolju ni osje aj. Maruli je povukao usporednicu izmeĎu biblijske
prispodo e o Juditi i geoplotičke i povijesne situacije u splitskoj okolici ali i samoj hrvatskoj.
Țidovi u prenesnom značenju predstavljaju hrvatski narod kojega su u prošlosti morili Asirci a

sada ga u Maruli evo do a more Turci nadomak Klisa , posljednje utvrde hrvatstva u Dalmaciji,
posljednje crte o rane krš anstva. Juditin čin i Betuljanima i hrvatskome narodu zorno prikazuje
da se uz Boțju pomo i vlastitom vjerom moțe spasiti od svake opasnosti.